|
Barak Obama u Kini
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Na početku svoje prve zvanične posete Kini, američki predsednik Barak Obama izjavio je da SAD i Kina ne treba da budu protivnici
u svetu koji bi imao koristi od njihove saradnje.
U debati sa studentima u Šangaju, Obama je poručio i da su sloboda izražavanja i veroispovesti univerzalna prava koja treba da uživaju svi ljudi. Predsednik Obama je istakao i da postoje prava koja su uiniverzalna i koja treba da uživaju svi ljudi: "Naša namera nije da namećemo bilo kakav sistem vladanja drugim zemljama. Ali, isto tako, ne verujemo da principi koje zastupamo važe samo za našu zemlju. Sloboda izražavanja, veroispovesti i pristup informacijama su, po našem uverenju, univerzalna prava koja pripadaju svim ljudima, kako u SAD, tako i u Kini i u bilo kojoj drugoj zemlji." Barak Obama je ovog puta, iako iznoseći politički stav, propustio priliku da energičnije progovori o osetljivim pitanjima, primećuje BBC-jev pekinški dopisnik. Nije pomenuo Tibet i Sinđang, nije domaćine dirnuo ni u jedan od onih živaca koji su znali da naljute kineske lidere svaki put kada u Peking dođe neko od zapadnih državnika. Obama nije držao lekcije Kinezima ali im je jasno predočio da Amerika nije zaboravila na ljudska prava i na pomanjkanje tih prava u Kini, naglašava dopisnik BBC-ja. Zategnuti trgovinski odnosi Poseta Kini pada u vreme zategnutih trgovinskih odnosa dve zemlje, ali i posle Obamine odluke da odloži svoj sastanak sa Dalaj Lamom, što je zvanični Peking pozdravio. BBC-jev dopisnik u Pekingu koji prati posetu američkog predsednika ističe da je reč o prvoj poseti predsednika Obame toj zemlji i objašnjava da je on u Kini stekao nedavno mnogo prijatelja kada je odložio već planirani sastanak sa tibetanskim verskim liderom Dalaj Lamom. Istovremeno, međutim, SAD imaju sa Pekingom sve zategnutije odnose zbog trgovinskih sporova i odnosa prema svetskoj privredi. Popularnost predsednika Obame je porasla u Kini kada je odložio sastanak sa Dalaj Lamom, koga kineske vlasti smatraju "opasnim separatistom", a kineski državni mediji su pozdravili ovu odluku američkog predsednika kao "šamar" tibetanskom lideru. Međutim, kad je reč o trgovinskim pitanjima, predsednik Obama nema u Kini previše prijatelja. Nedavna zabrana uvoza u SAD kineskih guma i čeličnih cevi bila je povod za oštre kritike navodnog američkog protekcionizma. Vlasnici američkog duga Uz to, Kina smatra da su SAD najodgovornije za aktuelnu svetsku finansijsku krizu i u tom smislu Peking je upozorio SAD da pokažu veću fiskalnu odgovornost. Kina je zbog velikog izvoza u SAD i priliva dolara vlasnik najvećeg dela američkog državnog duga kupljenog kroz državne obveznice i druge hartije od vrednosti američke vlade.
BBC-jev izveštač naglašava i da je predsednik Obama popravio sliku Amerike u Kini ali dodaje da je jedno nedavno istraživanje pokazalo da polovina Kineza još gledaju nepovoljno na SAD i da ih isto toliko veruje da SAD nastoje da spreče Kinu da postane svetska supersila. Najvažnija pitanja o kojima će dve strane razgovarati tokom ove posete predsednika Obame biće kako oživeti globalnu ekonomiju, kako rešiti problem globalnog otopljavanja, sprečiti širenje nuklearnog oružja i obezbediti energiju za budućnost. Profesor Dejvid Šambo istakao je u programu BBC-ja da nijedno od njih ne može da reši bez pomoći Kine: "Kina je danas globalni igrač. Prisutna je na svakom kontinentu i u svemiru. Isti slučaj je i sa Amerikom. To su jedine dve zemlje koje su istinski globalni igrači, ali ne igraju zajedno". Profesor Dejvid Šambo, koji je savetovao američku vladu o politici prema Kini, kaže i da Barak Obama želi da Kina igra značajniju ulogu u svetu i da SAD "poguraju" Kinu da bi bila odgovorna velika sila. Ali prema njegovim rečima, kinesko rukovodstvo se još uvek navikava na svoj novostečeni status u svetu i ponaša se oprezno "U Kini postoji veliki unutrašnji konflikt oko toga kakvu ulogu ona treba da igra u svetu. Oko toga se vodi žestoka polemika unutar kineske spoljno-političke elite. Kinezi sebe i dalje doživljavaju kao zemlju u razvoju u kojoj ima dosta siromaštva. Predsednik Obama na drugoj strani gura Kinu da na svetskoj sceni bude prisutnija i kooperativnija", smatra profesor Šambo. Vizija grandiozne saradnje izmedju Vašingtona i Pekinga mogla bi u stranu da gurne neka druga pitanja, na primer zabrinutost za stanje ljudskih prava u Kini. Na to upozoravaju aktivisti imajući u vidu da je pred ovu posetu presednik Obama odložio planirani sastanak u Vašingtonu sa
tibetanskim duhovnim liderom Dalaj Lamom koji živi u izgnanstvu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||