|
Solana sa visokim srpskim zvaničnicima
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana na samom početku posete Beogradu razgovarao
je sa šefom srpske diplomatije Vukom Jeremićem.
Posle sastanka Solana je izjavio da je produbljivanje odnosa sa Srbijom veoma važno za Evropsku uniju i naglasio da je to glavni cilj njegove posete Srbiji. Dodao je da na putu približavanja Srbije EU postoje prepreke, ali da će Brisel, zajedno sa Beogradom, raditi na tome da se te prepreke prevaziđu. I Solana i Jeremić su naglasili da očekuju da narednih dana u Beograd stignu dobre vesti koje se tiču vizne liberalizacije. Solana je rekao da sada ništa u vezi s tim ne želi da objavi, ali je napomenuo da je veoma važno da Srbija dobije viznu liberalizaciju. Ministar Jeremić je izjavio da se razgovaralo o daljim strateškim pravcima u kojima ide Srbija. Rekao je da je Srbija okrenuta ka Evropskoj uniji i da je Vlada snažno opredeljena za EU. Saradnja po pitanju Kosova Vuk Jeremić je izjavio da je sa Havijerom Solanom razgovarao i o Kosovu, a najviše o pitanju bezbednosti. Rekao je da će Srbija sarađivati sa EU po pitanju Kosova i da Srbija nasatvlja da institucionalno sarađuje sa Unijom u skladu sa obavezama koje je preuzela u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Solana je posle sastanka sa Jeremićem sa aerodroma Beograd otišao u Palatu Srbije na razgovore sa ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem, ministrom za Kosovo Goranom Bogdanovićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem i predsednikom Borisom Tadićem. Posete Prištini i Skoplju Solana posle Beograda ide i u Prištinu i Skoplje i, kako su BBC-ju rekli njegovi saradnici, te posete treba da potvrde ono što je Evropska unija utvrdila kao svoj cilj i strategiju, a to je da Zapadni Balkan blagovremeno mora postati deo Evropske unije, jer samo tako cela Evropa može biti bezbedna, stabilna i jačati svoj put blagostanja. Visoki evropski zvaničnik će na ovoj turneji po Zapadnom Balkanu pružiti uveravanja da, iako se to jeste spominjalo i u nekim evropskim političkim krugovima, ne postoji neki istinski zamor od proširivanja, odnosno nema neke kočnice za ulazak zapadnobalkanskih država u članstvo Unije. Ostaje činjenica da Unija i u tom cilju mora da preuredi svoje ustrojstvo i da svaka zemlja regiona ispuni sve, nimalo lake
uslove za ulazak u redove evropske dvadesetsedmorice. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||