|
Plaćaju imigrantima da odu kući
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Unutar Evropske unije, Španija ima proporcionalno najveći broj imigranata.
Naime, tokom protekle decenije ekonomskog buma u Evropi, u Španiju se uselilo pet miliona radnika iz inostranstva - uglavnom iz Južne Amerike i Istočne Evrope. Aktuelna ekonomska kriza španske vlasti je, međutim, podstakla da razmisle o novom pristupu dosadašnjoj imigracionoj politici "otvorenih vrata". Stopa nezaposlenosti je, naime, dostigla 17% i vlada sada južnoameričkim imigrantima nudi novac kako bi se vratili kući. Sličan program uskoro bi mogao da bude uspostavljen i za Rumune, a BBC-jev dopisnik u Madridu pokušao je da sazna mogu li takvi planovi da zaustave imigrantski talas ka Iberijskom poluostrvu. "Kapija boljeg života" Moderna zgrada aerodroma Barahas u Madridu predstavlja jedan od simbola ekonomskog buma u Španiji; do pre godinu dana on je bio kapija kroz koju su prošli milioni imigranata, dolazeći u Španiju u potrazi za boljim životom. Sada, međutim, imigranti kroz istu tu kapiju odlaze kućama - Španija je u dubokoj recesiji, a stopa nezaposlenosti je najviša u Evropi. Oko 25 000 Južnoamerikanaca je stoga kupilo karte u jednom pravcu, i vraćaju se kući.
Španska vlada imigrante svesrdno podstiče na taj korak, a onima koji pristanu da se ne vraćaju tokom naredne tri godine čak i isplaćuje određenu sumu novca. Tu ponudu za sada je prihvatilo oko 4000 stanovnika Južne Amerike, a razmatra se mogućnost da se nešto slićno ponudi i Rumunima - bio bi to prvi put da jedna članica EU aktivno podstiče građane druge zemlje članice da idu kući. Rumuna ubedljivo najviše Alkala de Enares, atraktivan srednjevekovni grad nedaleko od Madrida, rodno je mesto Migela de Servantesa; to je ujedno i grad sa najvećim brojem rumunskih imigranata u Španiji. U prodavnicama mogu da se kupe mnogi rumunski proizvodi - rumunska čokolada, rumunske kobasice, rumunski sirevi... Lokalni obrazovni centar nudi časove španskog jezika. Malo ko od polaznika kursa namerava da se vrati kući, sve dok imaju zaposlenje, ali ima i onih kojima je dosta Španije. Jedan Rumun, koji je stigao u Španiju pre šest godina nakon što je ostao bez posla u Rumuniji kaže da je dok je građevinska industrija u Španiji cvetala zaradio dovoljno da u svom rodnom mestu izgradi kuću, ali da je sada ponovo nezaposlen i da jedva čeka da ide u Rumuniju: "Dolazak ovamo je bila najveća greška u mom životu, najgluplja odluka koju sam doneo. Ako uspem da nađem neko zaposlenje vraćam se pre Božića, ako Bog da, da koljem svinju i da budem sa porodicom", kaže on. "Ljudi neprestano odlaze"
"Svake nedelje posle službe dođemo u ovu kafanu i shvatimo da nam neko nedostaje. Kad pitate gde je, čujete da je ostao bez posla i otišao kući", kaže on. Gajnar, međutim, nije uveren da će program za vraćanje Rumuna kući o kojem razmišlja španska vlada dati željeni rezultat. "Španija pokušava da nezaposlene Rumune izbriše iz svoje statistike i prebaci ih u rumunsku. Ali španska pomoć za nezaposlene je veća od rumunske plate, pa je bolje biti nezaposlen u Španiji nego zaposlen u Rumuniji", napominje on. U španskom ministarstvu za rad i imigraciju, visoki zvaničnik Havijer Orduna odbacuje tvrdnje da vlada u Madridu pokušava da popravi statističke podatke:
Niko ne zna koliko je tačno Rumuna otišlo kući; neki su otišli pa su se vratili, drugi su otišli, ali redovno dolaze u Španiju kako bi podigli socijalnu pomoć. U Alkali je ipak mnogo više onih koji nameravaju da ostanu, a u "Evropi bez granica" španska vlada ne može da uradi ništa kako bi se Rumuni predomislili. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||