|
Kako izbeći ponavljanje krize
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Jedno od pitanja kojima će evropski ministri za energetiku pre ili kasnije morati da se pozabave glasi - da li bi Evropa trebalo
da traži ne samo alternativne snabdevače gasom, već i alterntivne izvore energije?
Doktor Fatih Birol, glavni ekonomista Međunarodne agencije za energetiku, kaže da bi spor Rusije i Ukrajine trebalo posmatrati kao "uvodno poglavlje jednog vrlo dugog romana": "Zbog toga je važno da Evropa donese određene strateške odluke", kaže on, "a među njima bi svakako moralo da bude povećanje kapaciteta skladišta gasa - upravo za vanredne situacije poput ove koju sada imamo. Evropa bi svakako mogla da razmotiri i druge rute za snabdevanje gasom iz kaspijskog regiona i sa severa Afrike. Ono što je, međutim, najvažnije jeste da se pronađu drugi izvori energije za proizvodnju struje. U Evropi se najveći deo gasa troši na proizvodnju električne energije, i za to postoje bar dva važna alternativna izvora - jedan je energija iz obnovljivih izvora, kao što su vetar, sunce i voda, a drugi je nuklearna energija. I jedan i drugi su dobra alternativa za prirodni gas. Ne samo da smanjuju zavisnost od gasa, već smanjuju i zagađenje, što je dobra vest i sa stanovišta klimatskih promena", kaže doktor Birol za BBC. Zatvaranje nuklearki ili ne? Moglo bi da se desi da zemlje koje su odlučile da počnu postepeno da zatvaraju svoje nukelarke, poput Nemačke, ponovo razmotre taj potez, kaže Birol i nastavlja: "Pomenute dve alternativne tehonologije zahtevaju značajna ulaganja. U postojećoj ekonomskoj i finansijskoj krizi to postaje sve teže i teže. Zbog toga evropske vlade pred sobom imaju veliki zadatak - da objasne građanima kako je energeitika dugoročno vrlo važna. Odluke koje se sada donesu možda neće doneti kratkoročnu korist potrošačima, ali dugoročno gledano svakako hoće".
"Zaista to verujem. Moramo da shvatimo da će gas u budućnosti sve više biti deo geo-političkih igara. Moram da podsetim na jedan vrlo važan događaj koji se odigrao krajem prošle godine i koji nije privukao pažnju koju mislim da zaslužuje. Četrnaest zemalja koje proizvode i izvoze gas formirale su takozvani gasni OPEK. Te zemlje kontrolišu tri četvrtine svetskih rezervi gasa - njihovo udruživanje je jasan signal da bismo u budućnosti mogli da imamo mnogo problema na tom planu", kaže na kraju razgovora za BBC doktor Fatih Birol, glavni ekonomista Međunarodne agencije za energetiku. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||