|
Predlog Srbije ide pred UN
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić je u UN predao predlog rezolucije kojim se zahteva da Skupština UN od Međunarodnog
suda pravde zatraži mišljenje o Kosovu.
Ministar spoljnih poslova je, po predaji predloga rezolucije kojom se traži mišljenje o legalnosti nezavisnosti Kosova, izjavio da očekuje "žestok otpor" inicijativi Srbije, ali da je Srbija "odlučna da istraje uprkos snažnim pritiscima". "Da budem potpuno iskren, očekujem žestok otpor, očekujem da jedan broj zemalja koje podržavaju kosovsku nezavisnost bude jako protiv, odnosno da lobira na Generalnoj skupštini protiv usvajanja ove rezolucije", rekao je Jeremić. "Mi smo apsolutno odlučni da istrajemo u svojoj inicijativi i zbog toga ovih dana razgovaramo sa celim svetom, imamo veliki broj kontakata, Vlada Srbije je izuzetno aktivna i na bilateralnom ili na multilateralnom planu", rekao je on. Šta su efekti predloga? Generalna skupština Ujedinjenih nacija bi, prema predlogu rezolucije, na septembarskom zasedanju trebalo da zahteva mišljenje Međunarodnog suda pravde o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom. Ministar Jeremić je pred odlazak u Njujork rekao da veruje da će srpska rezolucija dobiti podršku: "Ukoliko se Generalna skupština bude izjasnila da se to pitanje uputi Međunarodnom sudu pravde, mislim da će jedan kratkoročan efekat biti da one zemlje koje se do sada nisu opredelile da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova to neće ni učiniti sve dok sud ne bude doneo neku vrstu odluke. Prema tome, mislim da će kao kratkoročni efekat naša inicijativa imati zaustavljanje procesa priznanja širom sveta". Dugoročni efekat toga bi, po rečima Jeremića, bio nastavak pregovora Prištine i Beograda o trajnom rešenju kosovskog problema. Među analitičarima u Beogradu različite su procene šansi da srpska rezolucija dobije većinu na septemabarskom zasedanju Geneneralne skupštine svetske organizacije. Šanse za moralnu pobedu Ljiljana Smajlović, glavni urednik beogradskog lista Politika, je optimista i za BBC kaže: "Mislim da su šanse izvrsne da Srbija pre svega postigne neku moralnu pobedu, prvo u Njujorku a potom i u Hagu. Ukoliko bi Srbija dobila podršku da postavi pitanje koje Jeremić predlaže to bi, samo po sebi, bila prilična diplomatska i moralna pobeda Srbije u ovom trenutku i od toga vlada Mirka Cvetkovića kao i Srbija mogu samo da imaju koristi u međunarodnim odnosima". Po mišljenju Dušana Janjića iz Foruma za etničke odnose u Beogradu, šanse srpskog predloga u Generalnoj skupštini UN sada nisu velike: "Meni se čini da su sadašnje okolnosti, s obzirom na krizu u Gruziji i pojačavanje konfrontacija između Rusije sa jedne i NATO, Evropske unije i Sjedinjenih Država sa druge strane, vrlo nepovoljne za srpsku inicijativu. Rasprava o Kosovu jednostavno pada u senku širih pitanja koje pokreće Gruzija. A to znači da će mnoge zemlje koje bi ranije možda i podržale Srbiju ranije, pogotovu nesvrstane, uzmimo na primer Libiju, odlučiti da je najpametnije da se ne mešaju u svađu velikih. Dakle problem sa srpskom inicijativom je u tome što je ona došla u kontekst zaoštrenih rusko-zapadnih odnosa". Kriza u Gruziji pomaže Srbiji Na pitanje koliko poslednji događaji u Gruziji mogu doprineti ili otežati srpskom predlogu rezolucije, Ljiljana Smajlović procenjuje da dešavanja u Gruziji i oko nje, kako kaže, zapravo doprinose srpskoj inicijativi: "Mislim da su događaji u Gruziji morali svima da koncentrišu misli na ono što se u februaru desilo sa Kosovom, i ako je neko gajio sumnje u to da li Kosovo treba priznati sada su te sumnje veoma podebljane. Prema tome, ovo će s jedne strane da radi u korist Srbije zato što ojačava njenu moralnu poziciju jer Srbija nije pokušala da interveniše na Kosovu kao što je Gruzija pokušala da interveniše u Južnoj Osetiji. Sa druge strane ovo će za Srbiju da bude loše utoliko što će zapadne zemlje sada da budu još nervoznije povodom bilo kakvog gesta Srbije koji bi ukazivao na bliskost srbije sa Rusijom. Znači činjenica da je Rusija sada država prema kojoj Zapad izražava nepoverenje je za Srbiju loša jer je Rusija glavni saveznike Srbije kada je Kosovo u pitanju", kaže za BBC Ljiljana Smajlović, glavni urednik lista Politika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||