|
Barak Obama u Parizu
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Predsednički kandidat Demokratske stranke u SAD Barak Obama je, posle Bliskog istoka, počeo turneju i po Evropi.
Nakon posete Berlinu u četvrtak, u petak je senator države Ilinois boravio u Parizu, gde ga je primio francuski predsednik Nikola Sarkozi. Obama je nakon sastanka, na kome je bilo reči o Iranu, Avganistanu, klimatski promenama i drugim temama, pozvao Iran da prihvati međunarodne apele i obustavi razvoj svog nuklearnog programa pre nego što bude izabran sledeći američki predsednik jer će, kako je rekao "pritisak na Teheran samo rasti". Jednonedeljna turneja Obame po Bliskom Istoku i Evropi počela je u Iraku, a završava se posetom Londonu u subotu, 26. jula. Nikola Sarkozi je na konferenciji za novinare Obamu oslovljavao sa "Dragi moj Barače Obama", navode agencije, i poželeo mu sreću na izborima, ali mu nije izrazio direktnu podršku, rekavši da Amerikanci "treba sami da izaberu predsednika". Obama je podvukao da će buduću spoljnu politiku SAD, ukoliko on bude izabran za predsednika, odlikovati "sposobnost slušanja i postizanja konsenzusa". Govor u Tirgartenu pred 200.000 posmatrača Posle sastanka sa nemačkim kancelarom Angelom Merkel u četvrtak, na kojem su glavne teme bile borba protiv terorizma i klimatske promene, Obama je iste večeri sa bine u berlinskom parku Tirgarten održao govor pred neočekivano velikim brojem ljudi.
U prvi plan je istakao budućnost transatlanskih odnosa i svoje spoljnopolitičke principe. Poručio je da će, ako postane predsednik SAD obnoviti partnerstvo između SAD i Evrope, i rekao da je došlo vreme da se reše dugotrajni međunarodni problemi. Simbol rušenja zidova Nekada podeljeni Berlin poslužio je Baraku Obami u govoru kao "simbol rušenja zidova među zemljama, rasama i religijama sveta": "Najveća opasnost preti od toga da dozvolimo da nas podele novi zidovi. Zidovi ne mogu da stoje između starih saveznika sa dve strane Atlantika. Zidovi ne mogu da stoje između zemalja koje imaju najviše i onih koje imaju najmanje. Zidovi ne mogu da stoje između rasa i plemena, starosedelaca i useljenika, hrišćana, muslimana i Jevreja. To su sada zidovi koje moramo da srušimo". Barak Obama je rekao stanovnicima Berlina i da je od ključne važnosti da Evropska unija bude jaka. "Ovo je trenutak kada svakoj evropskoj zemlji treba pružiti priliku da izabere svoje sutra, bez opterećenja senkama iz prošlosti. U ovom veku, potrebna nam je jaka EU koja produbljuju bezbednost i bogatstvo ovog kontinenta, i istovremeno pruža ruke prema zemljama van Evrope", rekao je on. Nema povlačenja
"Ovo je trenutak kada moramo da pobedimo terorizam i isušimo izvor ekstremizma koji ga podržava. Reč je o stvarnoj pretnji, i ne možemo da ne preuzmemo odgovornost i da se ne borimo protiv nje. Ako smo mogli da osnujemo NATO, koji se hrabro suprotstavio Sovjetskom savezu, onda možemo da zajedno, kroz globalno partnerstvo, razbijemo mreže koje su izvršile napade u Madridu i Amanu, u Londonu i na Baliju, u Vašingtonu i Njujorku...", istakao je Obama. Tokom govora u Berlinu, izborni štab republikanskog Obaminog rivala, senatora Džona Mekejna, izgledao je pomalo zbunjen velikom medijskom pažnjom koja prati svetsku turneju njegovog konkurenta. "Prerani počasni krug" Predstavnik za štampu Džona Mekejna je optužio Obamu da "prerano trči počasni krug", dok je Mekjn lično u vreme Obaminog govora posetio jedan nemački restoran u državi Ohajo, u kojoj je ishod američke predsedničke trke neizvestan. On je obećao je prisutnima da će i sam održati govor u Nemačkoj, ali kao predsednik, a ne kao predsednički kandidat.
Izveštači se slažu da ostaje nejasno koliko će velika popularnost Obame u Evropi, koja je bila vidljiva u Berlinu i koju mediji porede sa popularnošću rok zvezda, zaista doprineti njegovom izbornom uspehu kod kuće. Među okupljenima u berlinskom parku Tirgarten bilo je i oduševljenih posmatrača i kritičara; kontroverzne teme bile su promene i jedinstvo, o kojima je Obama govorio. Kritičari kažu i da je Obamino obraćanje bilo "previše uopšteno", iako je on u jednom trenutku pozvao Namečku da uputi veći broj svojih vojnika u Avganistan. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||