|
Četvrtak, 03.07.2008.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Londonski dnevnici u četvrtak najveću pažnju posvećuju domaćoj temi vesti o dramatičnom padu prometa jednog od vodećih trgovinskih
lanaca u zemlji i prenose upozorenja stručnjaka kako je to još jedan znak da je zlatnoj potrošačkoj eri došao kraj i da će
Britanci zbog globalnih finansijskih previranja morati da se pomire se sa daljim padom standarda i rastom nezaposlenosti.
Sa spoljnopolitičkih stranica izdvajamo intervju sa ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevim.
Posle dve sušne godine u kojima su britansko-ruske odnose narušili ubistvo bivšeg ruskog agenta u Londonu i sporovi oko britanskih poslovnih interesa u Rusiji, novi ruski predsednik nagoveštava spremnost da prekine razmirice sa Britanijom i podvuče crtu nakon Putinovih godina, piše Gardijan. "Stvari oko kojih se ne slažemo, treba raspraviti licem u lice", citira list reči ruskog predsednika i navodi kako će se prva prilika za takvu raspravu ukazati naredne sedmice, prilikom susreta Medvedeva sa premijerom Gordonom Braunom na samitu Grupe osam u Japanu. Medvedev je, ističe britanski dnevnik, tokom intervjua jasno stavio do znanja da glavnu reč u Rusiji više ne vodi aktuelni premijer Vladimir Putin. "Od nekih ljudi treba potražiti savet, uključujući i vrlo iskusnog Vladimira Putina. Ali ako načinite grešku, vi snosite odgovornost" , izjavio je Medvedev. Kada je o međunarodnim pitanjima reč, ruski predsednik je posebnu pažnju posvetio Kosovu i Iranu, nastavlja Gardijan. Povodom zapadnog priznavanja unilateralno proglašene nezavisnosti Kosova, Medvedev je ocenio da je reč o "opasnom i nesrećnom presedanu". "Evropa će za to plaćati decenijama. Očito je da će mnoštvo separatističkih režima to iskoristiti kao opravdaje sopstvenih želja za sticanjem legalnog statusa", rekao je Medvedev. U tom kontekstu on je pomenuo i generalnog sekretara UN Ban Ki Muna, zbog podrške Evropskoj uniji da na Kosovu razmesti svoju misiju umesto postojeće administracije svetske organizacije. "Postoje odluke koje generalni sekretar ne sme da donosi sam - njih mora da donese Savet bezbednosti. Veoma je čudno da pre bilo kakvog izjašnjavanja Saveta on govori o nekom pitanju", rekao je Medvedev. Pored ostalih stavova ruskog predsednika o međunarodnim pitanjima, Gardijan ističe i njegove optužbe na račun Evropske unije zbog jačanja sankcija prema Iranu, u trenutku kada se sa Teheranom vode pregovori o obustavljanju nuklearnog programa. Iran na meti Izraela? Iranu pažnju posvećuje i Fajnešel tajms, koji piše da su posle godine dana zatišja ponovo oživele priče o mogućoj vojnoj intervenciji protiv te zemlje, koju bi preduzeo - Izrael. Iako je zvanična politika Izraela i dalje da problem iranskog obogaćivanja uranijuma treba rešavati diplomatskim sredstvima, sumnje da je u pripremi vojne intervencija podgrejali su nedavni manevri u Mediteranu, odnosno, prema rečima nekih američkih zvaničnika, vežba za eventualni napad na Iran. Prema nekim nagađanjima, nastavlja Fajnešel tajms, do tog napada bi moglo da dođe i pre američkih predsedničkih izbora u novembru, a prema drugim u periodu od izbora novog predsednika do formalne smene u Beloj kući početkom naredne godine.
Analizirajući moguće posledice takvog izraelskog poteza -- od iranske odmazde, preko daljih poremećaja na svetskom tržištu nafte, do samog ishoda američkih predsedničkih izbora, budući da su stavovi dvojice kandidata prema IranU drugačiji -- Fajnenšel tajms se pita da li se iza ovog zveckanja oružjem zapravo krije jačanje diplomatskog pritiska na Teheran. Bilo kako bilo, reč je o opasnoj igri, citira list jednog izraelskog analitičara i prenosi njegovu ocenu da je izraelska vojska samo pesnica u rukama Vašingtona, koji nastoji da stvari dovede na ivicu eksplozije, kako bi izazvao reakciju. Problem je, međutim, u tome što pretnje ovakve vrste imaju svoju dinamiku, piše Fajnešel tajms i navodi dilemu pomenutog stručnjaka - šta će se desiti ako Teheran na sve to ne trepne okom? Sto miliona navijača Ži Ženg Većina londonskih dnevnika na prvim stranama u četvrtak donosi fotografiju britanskog tenisera Endija Mareja, čiji je vimbldonski san, i ujedno velika očekivanja domaće publike, u četvrtfinalu u ubedljivo prekinuo Španac Rafael Nadal. Tajms ističe da se Marej -- uz nezapamćenu podršku na centralnom terenu -- viteški borio u uzbudljivom meču i da poraz nije pretrpeo zbog svoje loše igre već zbog Nadalove apsolutne premoći. List prenosi prognozu samog Mareja da će Španac na kraju turnira uspeti da savlada i Rodžera Federera, koji je ubedljivom pobedom nad Marijom Ančićem pokazao da će sa lakoćom braniti titulu u finalu. Independent, uoči ženskih susreta u četvrtak, piše da je prava senzacija ovogodišnjeg Vimbldona Kineskinja Ži Ženg, koja je na turnir ušla gotovo pukim slučajem i sa svoje 133-će pozicije na svetu dospela do polufinala savladavši prvu igračicu sveta Anu Ivanović.
A dok su oči britanske publike bile uprte u Endija Mareja, sto miliona kineskih gledalaca pratilo je impresivnu pobedu Ži Ženg nad Nikol Vaidisovom, nastavlja list. Ži Ženg sada čeka izvanredna Serena Vilijams, ali bez obzira na ishod meča i njen dalji plasmna publika u Kini - a posebno preživeli zemljotresa u njenom rodnom Sečuanu, kojima je namenila novac od nagrade -- neće lako zaboraviti prvi veliki kineski uspeh na jednom gren slem turniru, piše Independent . |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||