|
Pobeda Liste za evropsku Srbiju
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Na parlamentarnim izborima u Srbiji, održanim u nedelju, lista "Za evropsku Srbiju", odnosno koalicija okupljena oko Demokratske
stranke Borisa Tadića, ostvarila je ubedljivu pobedu, sa 38,75 odsto glasova birača.
Srpska radikalna stranka dobila je podršku 29,22 odsto birača, Demokratska stranka Srbije-Nova Srbija 11,34 odsto, a koalicija Socijalistička partija-Partija ujedinjenih penzionera Srbije-Jedinstvena Srbija 7,57 odsto. Liberalno-demokratsku partiju (LDP) podržalo je 5,30 odsto birača. Prevedeno u broj mandata u Skupštini Srbije, lista "Za evropsku Srbiju" imaće 102 poslanika, SRS 77, koalicija DSS-NS 30, koalicija SPS-PUPS-JS 20 mandata, a LDP 14, saopštila je republička izborna komisija (RIK) na osnovu 97,84 obrađenih rezultata izbora. Za Bočnjačku koaliciju glasalo je 0,92 odsto, što su dva mandata, a za Mađarsku koaliciju 1,86 odsto, što su četiri mandata. Koalicija Albanaca preševske doline dobila je 0,39 odsto, odnosno jedan mandat u Skupštini Srbije, koja broji ukupno 250 poslanika. Potencijalne koalicije
Lider DS i nosilac Liste za evropsku Srbiju Boris Tadić rekao je da je spreman za razgovore sa svim strankama koje prihvate pet principa: nastavak evrospkih integracija, očuvanje Kosova, završetak saradnje sa Hagom, bolji standard građana i borba protiv korupcije. "Ukoliko u političkim strankama koje su izgubile na ovim izborima postoji neka ideja o formiranju vlade koja bi nas ponovo vratila u devedesete godine, hoću da kažem svoj stav: to bi bilo duboko protiv onoga zašta je Srbija danas glasala. Rekao sam da će premijera odrediti Lista za slobodnu Srbiju, Vojislav Koštunica neće biti premijer, ali sam spreman da sa Vojislavom Koštunicom razgovaram o budućnosti ove zemlje. Spreman sam i da razgovaram i sa Tomislavom Nikolićem i sa Velimiron Ilićem, a naravno, i sa Čedomirom Jovanovićem i sa Ivicom Dačićem." SRS počeo pregovore sa Koštunicom Zamenik predsednika SRS Tomislav Nikolić u nedelju uveče je najavio da će u ponedeljak u toku dana početi razgovore sa liderom "narodnjačke koalicije" Vojislavom Koštunicom o formiranju nove vlade. Ti razgovori su obavljeni u ponedeljak sredinom dana, izveštavaju mediji u Srbiji, a očekuje se da se predstavnici DSS-NS i SRS sastanu i sa predstavnicima Socijalističke partije Srbije.
"Našu pobedu, koja bi rezultovala formiranjem vlade, niko ne može da spreči. 126 poslanika u srpskoj skupštini niko ne može da spreči da izaberu vladu. Niko, pa ni Boris Tadić", rekao je Nikolić u nedelju uveče. "Zbog toga, neka malo smanji emocije. Ili ćemo imati vladu SRS-DSS-SPS, ili Srbija neće imati vladu, pa će imati nove izbore." Istovremeno, Vojislav Koštunica je isključio mogućnost bilo kakve saradnje sa Demokratskom strankom, i istakao da "ni trostruko veći broj glasova za DS neće uticati na to da DSS odustane od svojih stavova i principa". "Razlike izmedju nas su nepremostive kada je reč o DSS-u i Novoj Srbiji u odnosu na Demokratsku stranku i partije okupljene oko nje", rekao je Koštunica. SPS za odbranu državnih interesa Lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, koga mnogi analitičari doživljavaju kao "najvećeg pobednika parlamentarnih izbora", s obzirom da će od odluke te partije najverovatnije zavisiti formiranje vlade, rekao je da mu je kao eventualni koalicioni partner bliža "narodnjačka koalicija": "Mi ćemo se i dalje zalagati za odbranu nacionalnih i državnih interesa, kao i za osnovne principe socijalne pravde. Svaka buduća parlamentarna većina - ukoliko neko računa na SPS, PUPS i JS - mora da se zasniva na ta dva temeljna principa. Kao što smo najavili više puta, mi ćemo prvo razgovarari s predstavnicima DSS i Nove Srbije", rekao je Dačić.
" 'Da' razgovorima s Borisom Tadićem, 'da' partnertsvu i koaliciji s Demokratskom strankom, ali nikada partnerstvo i koalicija sa snagama koje bi od te koalicija samo napravili još jednu vladajuću koaliciji a Srbiji oduzeli pravo na reforme", rekao je Jovanović u nedelju. Skupština do juna, vlada do septembra Novi saziv Skupštine Srbije mora da bude konstituisan najkasnije do polovine juna, odnosno 30 dana od dana proglašenje konačnih rezultata parlamentarnih izbora. Konstituisanjem parlamenta počinje da teče i rok od 90 dana za izbor nove vlade, što znači da bi ona morala da bude izabrana do 14. septembra. U suprotnom, parlament se raspušta i raspisuju se novi izbori.
Kako je u saopštenju u Briselu naglasilo predsedništvo Evropske unije, formiranje proevropske vlade u Beogradu bi, uz ispunjavanje neophodnih uslova, "omogućilo Srbiji da napreduje na putu u EU, uključujući sticanje statusa kandidata za članstvo u EU". Rupel: srećan sam ako su Srbi srećni Predsedništvo EU je pri tome ukazalo na zaključke šefova evropskih diplomatija od 29. aprila, kada je, uz odluku da se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, navedeno da taj sporazum počinje da deluje kad Savet ministara Unije proceni da su srpske vlasti učinile sve da se preostali optuženi nadju pred Haškim sudom. Kristina Galjak, portparol visokog evropskog predstavnika Havijera Solane, je za BBC izjavila da je na jučerašnjim izborima narod Srbije "dao jasnu pobedu proevropskim strankama". BBC je u ponedeljak upitao slovenačkog šefa diplomatije Dimitrija Rupela da li ga raduju rezultati izbora u Srbiji.
A šta ukoliko Tadićeva Demokratska stranka odluči da stupi u koaliciju sa Socijalističkom partijom Srbije - da li će Evropska unija smatrati demokratskom vladu koju bi, pored ostalih, činili i predstavnici bivše stranke Slobodana Miloševića, bilo je sledeće naše pitanje. "O tome nemam nikakvo mišljenje. To u potpunosti zavisi od samih stranaka u Srbiji, kakve će koalicije da prave. Mene ohrabruju informacije da je stranka gospodina Tadića odnela pobedu, i to je ono što je važno", rekao je za BBC šef slovenačke diplomatije Dimitrij Rupel. Moskva bez zvanične reakcije Zvanična Moskva se još nije oglasila povodom ishoda izbora u Srbiji, ali je poslanik vladajuće stranke Jedinstvena Rusija Sergej Markov u razgovoru za redakciju BBC-ja na srpskom ocenio da rezultati glasanja pokazuju da je Srbija "podeljena, i da će tako biti ko god da formira novu vladu": "Srbija je podeljena, ali se ta podela ne tiče EU i Rusije. Mislim da većina Srba želi da zemlja udje u EU i da, istovremeno, ima dobre odnose sa Rusijom. Podeljeni su, medjutim, političari - neki među njima žele članstvo u EU i ne razmišljaju o Kosovu, dok drugi žele da nekako zadrže Kosovo i da poprave odnose sa Unijom - mada joj ne veruju. S druge strane, Rusija je u ovom trenutku zaokupljena svojim unutrašnjim prilikama, ali i odnosima sa Ukrajinom, odnosno mogućnošću da ta zemlja, kolevka ruske državnosti i ruskog hrišćanstva, udje u NATO. Otuda su i odnosi sa Srbijom i Balkanom uopšte donekle u drugom planu", kaže Markov za BBC. "SRS je ruski favorit" I proevropski i takozvani 'patriotski' blok u Srbiji tokom kampanje su koristili izjave ruskih političara kao potvrdu da uživaju podršku Moskve. Sergej Markov to komentariše sledećim rečima:
Markov smatra da bi Moskvi, zbog energetskog ugovora sa Srbijom, najviše odgovaralo da koalicija DSS i SRS formira vladu: "Mislim da bi Rusija više volela da Koštunica i Nikolić formiraju novu parlamentarnu većinu, zato što je Tadić kranje nevoljno odobrio energetski ugovor sa Gaspromom. Tadić je sledio stavove Brisela, koji su antiruski i antigaspromosvki. Rusija strahuje da bi vlada koju bi vodio Tadić otkazala taj ugovor. Naravno, to ne bi bila Tadićeva odluka, nego odluka EU, koja ne dozvoljava Gaspromu da udje na njeno tržište." A ako bi vladu ipak formirale proevropske snage, da li bi to uticalo na podršku koju Rusija pruža Srbiji povodom Kosova? "Ako Srbija prihvati oduzimanje Kosova, i Rusija će to prihvatiti. Rusija se protivi tome da velike i moćne zemlje poput SAD, Britanije, Francuske i Nemačke odredjuju sudbinu malih zemalja kakva je Srbija. Time se krše međunarodno pravo i postojeći međunarodni ugovori. Ali, ako se Srbija složi - nema problema. To je stvar demokratske odluke, a Rusija takve odluke poštuje. Problem je kada se, kao u slučaju Srbije, odluke donose mimo narodne volje, odnosno nameću od strane nekih velikih sila. To nije demokratski u suprornosti je s medjunarodnim pravom", rekao je na kraju razgovora za BBC poslanik vladajuće ruske partije Jedinstvena Rusija Sergej Markov. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||