|
Postizborne 'kalkulacije'
|
|||||||||||||||||||||||||
Tumačenje da proces prodaje Naftne industrije Srbije ruskom Gazpromu ima i te kako veze sa tekućim predsedničkim izborima
u Srbiji je teorija koja se često čuje među domaćim i međunarodnim analitičarima.
Ta teorija nije strana ni doktoru Džonu O'Brenanu, predavaču na katedri za evropsku politiku na Irskom nacionalnom univerzitetu u Mejnutu, u Republici Irskoj. On kaže da je pitanje na koje se sada traži odgovor - kako će biti preraspoređeni glasovi koje su u nedelju dobili Velimir Ilić, Milutin Mrkonjić i Čedomir Jovanović. Najvažnija nepoznata u srpskoj izbornoj jednačini ostaje Vojislav Koštunica, tvrdi O'Brenan za BBC: "Koštunica je potencijalno, u pravom smislu te reči, ličnost čiji bi uticaj mogao da bude presudan. On je pre nešto više od godinu dana na parlamentarnim izborima osvojio nepunih sedamnaest odsto glasova, a ipak je uspeo da se održi na položaju premijera. Koštunica je, nakon toga, pokazao sav svoj makijavelistički politički instinkt, po kojem je i inače poznat. Uspeo je da Tadića dovede u situaciju da se sučeljava sa radikalima. Mislim da je u ovoj izbornoj kampanji primenio istu taktiku: podržao je Velimira Ilića kako bi sebi obezbedio ulogu krajnjeg i vrhunskog arbitra. Nije, međutim, izvesno ni da će oni koji su u prvom krugu podržali Ilića, u drugom krugu automatski stati uz Tomislava Nikolića". Gubitak Kosova neminovan Ubedljiva većina srpskih birača se, procena je sagovornika BBC-ja, pomirila sa gubitkom Kosova, i više je nego jasno da je prvi krug izbora bio dobra prilika da se administraciji predsednika Tadića "udari šamar".
Irski stručnjk za Balkan, premda krajnje oprezno, ipak iznosi sledeću prognozu: "Moj je utisak da će Tadić odneti, najverovatnije, vrlo tesnu pobedu. Uoči prvog kruga izbora i ja sam, kao i velika većina međunarodnih posmatrača, očekivao da će u prvom krugu biti tesno - ali da će Tadić, kao i 2004. godine, u drugom krugu ubedljivo izbiti na čelo kao jasan izbor biračkog tela. Sada mi se, međutim, čini da će mnogi morati da revidiraju svoje procene jer je Nikolić, i pored svog taktičkog manevrisanja u Beogradu koje će potrajati do 3. februara, pobedio sa osetnom razlikom. Nema sumnje da će ovo biti veoma neizvesni izbori, ali ja ipak očekujem da će na kraju Boris Tadić ostati na predsedničkom položaju". EU posmatra Srbiju Evropska unija, sa možda najvećom pažnjom do sada, prati razvoj događaja u Srbiji, kaže dr O'Brenan. On smatra da bi bilo korisno ako bi Brisel ulogu posmatrača pojačao konkretnijim potezima, na primer potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju: "Bespredmetno je, u kontekstu krajnje emotivne kampanje koja se, zbog Kosova u pozadini, vodi u Srbiji, postavljati samo nove i nove zahteve. Sva sporna pitanja mogu biti rešavana u sklopu pratećih pregovaračkih mehanizama, koje sa sobom nosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je, uostalom, bio slučaj i u drugim, istini za volju, manje komplikovanim procesima proširenja Unije", kaže on.
"Ne sumnjam da je u Briselu u toku krajnje intenzivna diplomatska aktivnost koja će potrajati sve do ministarskog sastanka 28. januara. Problem je što Brisel zazire od suviše otvorenog mešanja u izbornu kampanju, koje bi moglo da bude krajnje problematično - u biračkom telu bi moglo da stvori negativnu reakciju koja bi potom išla u prilog gospodinu Nikoliću. U Briselu svakako ima zagovornika takvog nastupa, kao što ima i onih koji tvrde da bi Brisel trebalo da se drži podalje sve do okončanja izbora. Lično mislim da je ovo drugo, kao poruka sa ministarskog sastanka, verovatnije nego ono prvo", kaže za BBC dr Džon O'Brenan sa Irskog nacionalnog univerziteta u Mejnutu, u Republici Irskoj. |
||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||